Novosti

Održan 12. Dan otvorenih integracija


Čelnica važne razvojne banke, šef velike ICT kompanije i državni sekretar u ministarstvu u trenu su se složili da je u Hrvatskoj majka svih bitaka ipak – bitka za ljude. Obrazovane, educirane, ambiciozne, talentirane, s traženim vještinama.

12. konferencija Dan otvorenih integracija pod nazivom 'Digitalizacija. Inovacija. Revolucija' govorila je upravo o Hrvatskoj i njenim velikim projektima, o njenim komparativnim prednostima i nedostacima te prioritetima u vremenu globalne 4. industrijske revolucije. Dok Vedrana Kašić Jelušić, direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku hrvatske prednosti vidi u lokaciji, makroekonomskim trendovima i slobodnom pristupu tržištu EU, nedostatke uočava u nedovoljno fleksibilnom tržištu rada, velikoj zaduženosti hrvatske privrede i ponajprije u slaboj inovativnosti te u kvaliteti radne snage.

Nekoliko ilustrativnih podataka: EBRD je jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj s više od 3,6 milijardi eura investicija u 195 projekata od 1994. godine. To daje težinu nekim zaključcima EBRD-a: najveća prepreka ulaganjima je administracija i pravni okvir; tržište kapitala je plitko, a produktivnost rada niža je nego u zemljama EU 28, veća je samo u IT industriji, finansijama i poljoprivredi. U Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016.-2017. Hrvatska zauzima 74. mjesto od ukupno 138 sudionika ankete, a nepovoljan rang u kategoriji Inovacije najviše je uzrokovan manje razvijenom infrastrukturom za inovacije i nedostatkom suradnje industrije i obrazovnih institucija u istraživanju i razvoju.

Imovina hrvatskih državnih kompanija doseže oko 80 posto BDP-a, no uprkos visokoj vrijednosti imovine državnih poduzeća, prihodi državnih kompanija iznose samo 15 posto BDP-a, ispod nivoa uporedivih država.

Također, visok iznos nenaplativih zajmova i visoka zaduženost povećavaju premiju rizika te smanjuju broj kreditno sposobnih kompanija. Oko 17 000 kompanija i dalje potpada pod kategoriju prezaduženih. Dug prezaduženih kompanija je visoko koncentriran – na 2,8% prezaduženih kompanija (otprilike njih 200) otpada 60% ukupnog duga.

Otvarajući konferenciju koja je i ove godine okupila gotovo petsto sudionika, predsjednik Uprave KING ICT-a Plamenko Barišić sa zadovoljstvom je konstatovao da je povjerenje klijenata i partnera kompaniju dovelo do izvrsnih 630 miliona kuna konsolidiranih prihoda u 2016., do zapošljavanja više od stotine novih ljudi i tako osnažen, KING ICT ima zdrave temelje za dalji rast.

Barišić se osvrnuo na brojke koje se moraju promijeniti – imamo izrazito slabu poziciju u Evropskoj uniji po ulaganjima u inovacije i istraživanje, ulažemo tek 0,85 posto BDP-a. Povlačenje novca iz evropskih fondova smatra jednim od prioriteta, no najveći problem vidi u nedovoljnom broju talentiranih stručnjaka. Ne možemo ih spriječiti da odlaze, ali stvaramo uvjete da se nakon nekoliko godina iskustava u inozemstvu žele vratiti, apelirao je predsjednik Uprave KING ICT-a.

Govoreći o Akcijskom planu teškom čak 880 miliona kuna kojim Hrvatska kroči prema učinkovitoj, brzoj i pravednoj javnoj upravi, Mihovil Škarica, državni sekretar u Ministarstvu uprave osvrnuo se na naziv DOI konferencije. Od digitalizacije, inovacije i revolucije, javnoj upravi ponajviše treba ovo posljednje, rekao je Škarica objašnjavajući da digitalizacija ima svoj smisao kada su posložene sve kockice, sve organizacijske pretpostavke i procesi, svi ljudi i njihove kompetencije. Zato smatra da je reforma javne uprave u servis građanima i poduzetnicima golem projekt koji nema baš nikakve političke konotacije jer je potreban svima. Između ostaloga, najavio je projekt e-poslovanje u sklopu kojeg će se procesi i postupci s kojima se „suočavaju“ poduzetnici digitalizirati.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić prezentirao je jedan od prvih velikih hrvatskih projekata koji je pridobio povjerenje Europske komisije, ukupno težak 225 milijuna eura. Kažu da je Dubrovnik raj, a kao što znamo, u raj je teško doći, rekao je Tolić posvjedočivši ipak da u raj mnogi dolaze, jer je u 2016. godini Zračna luka Dubrovnik obarala rekorde – 294 miliona kuna prihoda, 85 miliona kuna dobiti, dva miliona putnika, saradnja s 55 avioprijevoznika … Proširenje i modernizacija dubrovačkog aerodroma donijet će koristi svima na hrvatskom jugu, a u tom su projektu svoje mjesto našli mnogi hrvatski izvođači.

Još je jedan veliki projekat prezentiran na ovogodišnjoj DOI konferenciji – ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, projekat u kojem je većina zadataka obavljena i u kojem je iskorišteno 116,7 miliona eura , odnosno 97 posto sredstava, što nas svrstava na 5. mjesto među ostalim državama jugoistočne Europe po iskorištenosti Schengenskih instrumenata.Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić prezentirao je niz uspješno implementiranih zadataka i projekata pod zajedničkim nazivom Schengen, uključujući nadzor Zelene i Plave granice.

I na kraju medvjedić, žirafa i lav koji samo izgledaju bezazleno, a zapravo su pravi i sve veći, inovativni biznis raširen na sve kontinente u kojem su partneri fime s Forbesove „liste 500“.

Josipa Majić ispričala je inspirativnu priču o studenticama koje su bez kapitala, infrastrukture i znanja o biznisu u samo nekoliko godina inovacijama, uvažavanjem potreba klijenata i učenjem, stvorile firmu koja sarađuje s najvećim korporacijama i organizacijama, ima cijeli portfelj patenata i sve čvršće gospodari svojom tržišnom nišom – biometrijskim signalima. Danas su nekadašnje cure s medvjedićem, Teddy the Guardianom koji djeci mjeri temperaturu, ozbiljne poduzetnice povezane s odjelima istraživanja i razvoja u velikim firmama i sjedištem u Londonu. Bila je to jedna od boljih priča o talentu i inovativnosti, kao stvorena za ovogodišnju DOI konferenciju.

Na konferenciji Dan otvorenih integracija pažnju je, kao i uvijek, plijenila DEMO soba u kojoj je predstavljen niz rješenja, inovacija i sistema koji štite, nadziru, analiziraju i povezuju različite procese, donoseći sigurnost i efikasnost u poslovanje, od aerodroma do upravljanja ljudskim potencijalima.

Na nizu radionica, sudionici DOI konferencije upoznali su se iz prve ruke s pojedinim rješenjima i tehnologijama.